Kompozitor , Aranžer , Tekstopisac, Producten i to sve samo pod jednim imenom Zlaja Sjeric !
Rođen je 14. 01. 1964. u Sarajevu.
U svojoj 10-oj godini upisuje školu harmonike kod nastavnika Bate Petromana, potom kod Dragutina Basraka, da bi nakon nekoliko godina postao član orkestra RKUD PROLETER pod upravom prof. Sulejmana Mrehića, a poslije prof. Zorana Nikolića…
Profesionalno bavljenje muzikom započinje 1982.
Danas je vlasnik muzičkog studija “SJERIĆ RECORD'S” MAJNC (Njemačka), studija čiji je image, bosanska muzika i pjesma, bilo da se radi o sevdalinkama, izvornim posavskim, krajiškim, hercegovačkim pjesmama, instrumentalima, kolima…)
Kao kompozitor, tekstopisac, aranžer ili producent, učestvovao je u stvaranju kompozicija koje izvode, između ostalih Marinko Rokvić, Angel Dimov, Nihad Alibegović, Zorica Marković, Rifat Tepić, Vera Matović, Rizo Hamidović, Hasiba Agić, Branka Šćepanović, Omer Livnjak, Asim Brkan, Emir Dedić, Hamid Ragipović Besko, Jasmin Burek, Pavao Anić, Ramiz Brkić, Zdravko Đuranović, Muriz Kurudžija, Selim Sivić Semo… Bez obzira na to odakle dolaze izvođači, sve pjesme imaju taj pečat bosanskog u sebi, što je među prvima osjetio Mr. Enver Šadinlija, nazvavši ga “najbosanskijim autorom”.
Kada bih željela napisati sve o umjetniku kao što je Zlaja onda bi to bez sumnje lahko mogla biti jedna knjiga , jer sve ono što je on stvorio tokom svoje dosadašnje karijere teško da može sa stane u jedan intervju..
Dobitnik je i prestižne muzičke nagrade “Ismet Alajbegović Šerbo” koju dodjeljuje AMUS, Asocijacija kompozitora-muzičkih autora BiH najuspješnijim autorima po kategorijama stvaralaštva.Dobitnik je nagrade za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicionalne muzike.
Zlaja hvala ti na izdvojenom vremenu za jedan razgovor sa Amrom .. Kako si i kako provodiš vrijeme?
Amra hvala i veliki pozdrav tvojim čitaocima. Ja sam, hvala Bogu, dobro i vrijeme dobrim dijelom provodim radno u mom muzičkom ateljeu, Sjerić record's” studiju.
Prije nekoliko dana vratio si se iz Sarajeva gdje ti je uručena nagrada Amusa_a za stvaralaštvo na temeljima tradicionalne muzike ” Ismet Alajbegović Šerbo” .Kao prvo moje iskrene čestitke, vrlo zasluženo si osvojio tu nagradu !
Hvala. Da, prije par dana sam se vratio iz Sarajeva u njemački grad Majnc, gdje živim i radim. Posjeta je bila sasvim neplanirana, jer su me iz Asocijacije muzičkih autora – AMUS, obavijestili da sam dobitnik nagrade Ismet Alajbegović Šerbo, za autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicionalne muzike. Predložila me “Fondacija Sevdah” i njen predsjednik, magistar etnomuzikologije Damir Galijašević, a konsultovane su eminentne i kompetentne ličnosi iz struke i javnog života, kao što su Mr. Enver Šadinlija, Dragan Stojković Bosanac, Armin Šaković, Hanka Paldum, Ljubica Berak, Dilvad Felić, Enisa Šojko, Fahrudin Pecikoza i drugi …
Ova nagrada je nekako pečat tvoje dugogodišnje karijere i tvog stvaralaštva ! Kako se osjećaš kao ponosni vlasnik iste?
Dobiti nagradu za djelatnost kojom se bavite, od asocijacije kojoj pripadate i kolega iz branše, nije mala stvar. Izuzetno velika čast je dobiti nagradu koja nosi ime velikog Ismeta Alajbegoviča Šerbe, čovjeka koji je dao nemjerljiv doprinos očuvanju sevdalinke, kao našeg kulturnog nasljeđa i trasirao put generacijama iza sebe. Biti dobitnik nagrade sa imenom jodnog velikana, pored privilegije, predstavlja i obavezu na još veći angažman i kvalitetan rad.
Osnovao si veliki regionalni projekat “Zlaja Sjerić i prijatelji” Sevdah uz harmoniku, veliki projekat velikog umjetnika !
Hvala za to “velikog umjetnika”.. Regionalni projekat “ZLAJA SJERIĆ & PRIJATELJI – SEVDAH UZ HARMONIKU” je jedan muzički materijal koji je okupio vrsne umjetnike iz cijelog našeg regiona, kao što su Merima Njegomir i Arif Alajbegovič, koji nažalost nisu više među nama, zatim Hasiba Agić, Beki Bekič, Ibro Selmanović, Aleksandar Tirnanić, Mensura Bajraktarević, Josip Matić, Branka Šćepanović, Zdravko Đuranović, Šukrija Žuti Serhatlić, Naum Petreski, Esma Kovač, Esad Merulić, Ramiz Brkić, Refik Kolić, Ringo Hamidović, Danica Krstić, Pavao Anić, Lidija Matić. Izdavač je “BMC ETNO” iz Sarajeva. Izvođene su uz moju pratnju na harmonici, izvorne sevdalinke iz Bosne i Hercegovine, Cerne Gore i Sandžaka, a i komponovane pjesme u duhu sevdalinke, velikih autora, I. A. Šerbe, Joze Penave, Radeta Jovanovića i drugih…kao što su Vrbas voda nosila jablana, Hej kad sam mlada da sam voda hladna , Pjevaj Bosno pa me razveseli, Malenim sokakom ne prolazim više, Sitna knjiga na žalosti, Pokraj Save bagrem drvo raste…
U toku je i projekat “Najbosanskije pjesme” mozeš li mi nešto više reći o tom projektu?
Novi projekat “Najbosanskije pjesme”, koji je u pripremi, zamišljen je kao moj autorski projekat u saradnji sa “Hayat production”, koji bi se sastojao od dvadesetak mojih autorskih kompozicija, u duhu sevdaha, ali i modernih pjesama i balada sa bosansko-hercegovačkim folk i etno motivima i isto toliko izvođača.
Vrlo interesantan naziv “Najbosanskije pjesme”!
Moj dragi prijatelj i saradnik, najvjerovatnije najveći poznavalac mog rada, doajen estradno-muzičkog novinarstva, magistar Enver Šadinlija, nazvao me “najbosanskijim autorom”, zbog autentičnog stila pisanja i komponovanja, što su poslije prihvatile i mnoge njegove kolege. Poslije sam komponovao kolo sa nazivom “Najbosanskije kolo”, a sada radim i projekat nazvan “Najbosanskije pjesme”, a potrudićemo se da naslov bude i opravdan.
Osim pomenutih projekata da li radiš na još nečemu, kakvi su ti planovi za skoriju budućnost?
Studio “Sjerić record's” stalno nešto radi, da li na kulturnom nasljeđu ili tzv. komercialnim, modernijim pjesmama, folk i pop baladama.. Mirza Alijagić, frontmen nekadašnje grupe “Mirzino jato”, inače dugogodišnji član sarajevske opere, snima sa mnom pjesmu “I OPET MI DUŠA SVE O TEBI SANJA”, moju kompoziciju na stihove Alekse Šantića i još jednu pjesmu za koju sam autor i teksta.. Džihad Polić i Refik Kolić rade svoje projekte sevdalinki uz harmoniku uz moju pratnju.. Nove pjesme će snimiti Emir Pačavar i Ramiz Brkić.. U planu je i “SEVDAH UZ HARMONIKU 2”.. Već su otpjevali Adnan Jakupović, Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, a biće ponuđeni i Hanka Paldum, Snežana Đurišić, Nihad Alibegović, Neno Murić, Biljana Jeftić, Aleksandar Ilić…
Sevdalinka nije zaštićena kao kulturno blago , da li smatraš da je to pogrešno?
Naravno da sevdalinka zaslužuje da se zaštiti kao kulturno blago i trebalo bi učiniti napore da u svijetu bude prepoznatljiva, kao što je slučaj sa španskim flamenkom, italijanskom kanconom, francuskom šansonom itd.
Koliko nam je danas servirano kvalitetne muzike po tvom mišljenju?
Mislim da ima dosta kvaliteta. S obzirom da je u kvantitativnom smislu izbor mnogo veći, mnogo više je izvođača, autora, pjesama…pa je nekako logično da ima dosta i nekvaliteta. Postoje društvene mreže, mnoge internet platforme, svima je sve dostupno, bilo naša ili strana muzika, pa može svako sebi da izabere šta mu se sviđa.
Zlaja, estrada nekada i sada?
Mislim da mi u Bosni i Hercegovini danas praktično i nemamo estradu i da je sve što se dešava uglavnom na inicijativu pojedinca. Ranije je to bilo organizovanije, radile su se turneje gdje je po 20 pjevača radilo koncerte od grada di grada, diskografske kuće su štampale na stotine hiljada nosača zvuka.. Nije mogao baš svako da se bavi ovim poslom i više se sve cijenilo, a i među kolegama je bilo više poštovanja.
